Predstavljene mjere štednje u zdravstvu
Tuesday, April 27th, 201020.-27.4.2010.
- Ministar zdravstva Darko Milinović predstavio je zdravstvene mjere u sklopu programa za gospodarski oporavak. Glavne mjere su: okrupnjavanje bolnica u Zagrebu, jedinstvena nabava, „outsourcing“ te uvođenje prihodovnog cenzusa pri određivanju prava na to kome će država plaćati dopunsko osiguranje. Najveće uštede, prema Milinovićevu izračuna, će biti na spajanju zagrebačkih bolnica – godišnje 318,5 milijuna kuna. Rajko Ostojić, potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo, komentirao je nove mjere: „ Najvažniji je prigovor što se nastavlja prebacivanje financijskog opterećenja na građane, pa će tako po novom sustavu dopunskog osiguranja više od 360.000 ljudi biti prisiljeno da ga sami plaćaju, nadalje, ministar zdravstva reformira zagrebački sustav zdravstva kao da je ministar grada Zagreba, odnosno spaja kliničke bolnice koje su u vlasništvu države i gradske kojima je Zagreb vlasnik i osnivač (za što nema ovlasti).“ Ostojić ističe kako je ukupna ušteda ove godine samo 20 milijuna kuna, i to ako se ostvare spajanja navedenih bolnica.
- Večernji list procjenjuje kako je ukupna šteta koju su u Hrvatskoj pretrpjeli Croatia Airlines, zračne luke te hotelijeri zbog prizemljenih aviona zbog vulkanskog oblaka oko 37 milijuna kuna. Samo CA zbog 19.500 putnika koje je propustila prevesti bilježi minus od 18,2 milijuna kuna, a hrvatske zračne luke 3,5 milijuna.
-Atlantic Grupa poslala je neobvezujuću ponudu slovenskom Istrabenzu za kupnju udjela u prehrambenoj kompaniji Droga Kolinska. Tvrtka u čijem su vlasništvu poznati brandovi Cockta, Barcaffe, Smoki, pašteta Argeta, Donat Mg u 90-postotnom je vlasništvu Istrabenza i jedan je od snažnijih prehrambenih kompanija u regiji. Atlantic Grupa podnijela je ponudu za kupnju svih 100 posto dionica. Prema dostupnim podacima, procjenjuje se da Droga Kolinska vrijedi oko 200 milijuna eura, no navodno su je vlasnici spremni prodati i za 50-ak milijuna manje kako bi što prije pokrili vlastite dugove.
- Dio stručne javnosti opet je problematizirao porez na zaradu od dionica. Oni koji se zalažu za takav zakon kao argument iznose činjenicu kako će samo banke i T-HT ove godine isplatiti dividendi u iznosu od šest milijardi kuna, a neće na to platiti niti kunu poreza, odnosno da će novac zarađen u Hrvatskoj izvući iz zemlje bez da plate ikakav porez (izuzev harača koji se skoro ukida). Osim toga, zapadne zemlje već imaju zakone koji reguliraju to područje te će se i Hrvatska sama okrenuti takvoj praksi. S druge strane, protivnici tog poreza ističu kako hrvatsko tržište kapitala još nije dovoljno razvijeno za uvođenje takvog poreza.
- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) dala je zeleno svjetlo Ivani Gažić za obavljanje dužnosti predsjednice Uprave Zagrebačke burze te Tomislavu Gračanu za dužnost člana Uprave. Suglasnost za imenovanje uslijedilo je nakon što su Gažić i Gračan HANFI predstavili svoj program poslovanja Burze u iduće četiri godine. Time će, vjerojatno od prvog svibnja, jedna od ključnih institucija domaćeg tržišta kapitala dobiti novo vodstvo.
- Poslovni dnevnik donosi analizu poslovanja mirovinskih fondova. Unatoč sve većoj nezaposlenosti uplate doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove posljednjih godina nastavljaju rasti. U šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) u prvom je tromjesečju uplaćeno 105 milijuna kuna doprinosa što je 18,3 posto više nego u prethodnom. Zatvoreni fondovi (ZDMF) primili su 20,5 milijuna kuna doprinosa što je 35,7 posto više nego u prethodnom tromjesečju. Razloge tome treba tražiti u činjenici kako su ljudi u teškim ekonomskim vremenima postali svjesni potrebe da se sami moraju pobrinuti za svoje prihode u budućnosti.
- Konzultantsko - revizorska tvrtka Deloitte provela je istraživanje „Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru“ u šest zemalja srednje Europe. Istraživanje je pokazalo kako su direktori hrvatskih tvrtki i dalje najpesimističniji u regiji jer njih 44% očekuje smanjenje broja zaposlenika u svojim tvrtkama, dok njih samo 7% planira povećanje tog broja. Dvije trećine hrvatskih direktora vjeruje da će se opći ekonomski uvjeti u idućih šest mjeseci pogoršati. Cjelovito istraživanje možete pogledati ovdje.

