Madison PR agencija

U sklopu već tradicionalne humanitarne akcije „Korak u život“ kojom se prikupljaju sredstava za stipendiranje visokoškolskog obrazovanja mladih odraslih u domovima za nezbrinutu djecu i udomiteljskim obiteljima, održan je božićni koncerti velikog umjetnika klasične glazbe Jose Carrerasa. Pred gotovo 11.000 gledatelja, svjetski poznati tenor zajedno sa svojim gostima Tony Cetinskim, sopranisticom Celine Byrne Akademskim zborom „Ivan Goran Kovačić“, djevojačkim zborom „Zvjezdice“ te Zagrebačkom filharmonijom, zadivio nas je veličanstvenim izvedbama popularnih talijanskih kancona, serenada, katalonskih i španjolskih pjesama, kao i božićnih napjeva iz cijeloga svijeta.
Oduševljena publika dokazala je ne samo da se rado odaziva na humanitarne akcije, nego i da cijeni istinske glazbene, kulturne i umjetničke vrijednosti nagradivši poznate glazbenike višestrukim bisom. Spektakularni humanitarni koncert bio je ujedno i sjećanje na nedavno preminulog maestra Vjekoslava Šuteja, inače bliskog suradnika kako slavnog tenora tako i Rotary kluba Zagreb Kaptol, organizatora ove humanitarne akcije.
Među publikom bio je i veliki broj osoba iz javnog života koji su sudjelovanjem u pozivnom centru (call-centru) te kupnjom ulaznica pripomogli skupljanju sredstava za stipendiranje mladih štićenika domova i udomiteljskih obitelji. Podršku su dali predsjednica Vlade gospođa Jadranka Kosor, predsjednik Sabora gospodin Luka Bebić, brojni ministri, te gradonačelnik grada Zagreba gospodin Milan Bandić.
Stoga možemo reći da je akcija „Korak u život“ kroz subotnji koncert u Areni Zagreb bila središnji kulturni i društveni događaj 2009. godine.
Više o akciji „Korak u život“ saznajte iz priloga emisije Hrvatska uživo:

autor: Gordan Kožulj

Prošli tjedan Institut za razvoj obrazovanja (IRO) pokrenuo je medijsku kampanju zagovaranja promjene zakonskog okvira s ciljem povećanja ulaganja u stipendiranje iz svih sektora društva. Naime, čisto administrativno prihvaćenje i površna provedba Bolonjskog procesa, kao i priprema za ulazak Hrvatske u program akademske mobilnosti u EU nije dovoljan napor kako bi Hrvatska uistinu uhvatila korak s obrazovnim standardima razvijenih zemalja Europe. Potrebno je prilagoditi i propise o stipendiranju.
Konkurentnost na tržištu znanja, odnosno studiranja, neupitno iz godine u godinu poskupljuje troškove obrazovanja kako u zemlji tako i na stranim sveučilištima. Kao u svemu, tako i u vrhunskom školovanju, kvaliteta jednostavno košta i za očekivati je da će školarine u budućnosti nastaviti rasti. Sve više studenata traži alternativne načine pokrivanja tih troškova, a stipendije su svakako najatraktivnije. Da bi stipendije svojom kvantitetom i kvalitetom doprinijele obrazovnom razvoju naših mladih i stvaranju Hrvatske kao „zemlje znanja“ potrebna je šira reforma zakonskih okvira.
Trenutno Pravilnik o porezu na dohodak propisuje novčani neoporezivi dio stipendija u iznosu od 1.600,00 kn, odnosno 4.000,00 u iznimnim slučajevima (koji, kako se navodi, nisu jasno definirani). IRO drži da ovakav zakon značajno ograničava mnoge potencijalne donatore u njihovoj odluci o visini dodijeljenih sredstava, odnosno da destimulira financiranje stipendija u zatraženoj i stvarno potrebnoj visini koja su znatno iznad propisanih iznosa. Ističu da danas pravna ili fizička osoba koja želi dodijeliti stipendiju za diplomski ili doktorski studij čija je cijena oko 35.000,00 kn, za državu, na ime doprinosa, poreza i prireza, mora izdvojiti dodatnih 33.000,00 kn – gotovo u visini još jedne cijele stipendije. IRO stoga s pravom „predlaže da se u Pravilnik o porezu na dohodak uvede kategorija stipendija za diplomske i doktorske studije u Hrvatskoj i inozemstvu koje isplaćuju zaklade i koje moraju biti izuzete od oporezivanja“.
Usprkos tome što bi porezni stručnjaci mogli prigovoriti kako predložene promjene otvaraju prostor za manipulaciju poreznih obaveza, takve izmjene Pravilnika prije svega bi trebale biti generator ulaganja u visokoobrazovni kadar potreban za kvalitetan društveni i gospodarski razvoj. Da li kratkoročni ciljevi državnog budžeta smiju biti limit za dugoročno poticanje kvalitetnog i konkurentnog obrazovanja? Oporezivanje stipendija državi zapravo ne donosi mnogo, a oduzima previše. Moraju se stvoriti preduvjeti gdje bi se brojem i kvalitetom stipendija inspiriralo društvo za postizanje izvan serijskih postignuća. Jer stipendije su poticaj za trud, nagrada za najbolje, primjer za ostale. Stoga, medijska kampanja Instituta za razvoj obrazovanja ne smije ostati samo jednokratna crtica u dnevnom tisku, ona mora postati promotivna misija svih nas koji vjerujemo da visoko obrazovanje ne smije bit teret pojedinca, nego strateški izbor cijelog društva.

Na natječaj Zaklade Adris koji je bio otvoren od 28. travnja do 28. svibnja 2009. godine pristiglo je ukupno 687 prijava za sve programe Zaklade: Znanje i otkrića, Stvaralaštvo, Ekologija i baština te Dobrota. Kriteriji izvrsnosti i inovativnosti bili su ključni u odabiru projekata koje Zaklada podupire. Odabirom 40 projekata i donacija te dodjelom 28 stipendija, za što će se ukupno izdvojiti više od 3 milijuna kuna, Zaklada Adris zaključila je treći donacijski ciklus od svog osnutka 2007. godine.
Za provođenje programa Zaklade, uz početni kapital, Adris grupa godišnje izdvaja jedan posto dobiti iz poslovanja kompanije.