Madison PR agencija

Već duže vrijeme vode se rasprave o tome što čini tvrtku učinkovitom. Gotovo svaki komunikator, u utrci da bude najbolji, svakodnevno odgovara na pitanja : „Koju vrijednost dajem tvrtki za koju radim? Jesu li komunikacijski programi koje provodim doprinijeli cjelokupnoj učinkovitosti tvrtke?“
Jedan od najjačih osjećaja, ujedno i odgovor na pitanje zašto ja radim ovaj posao, jest upravo taj trenutak kada „ ideja“ uskladi ciljeve tvrtke s očekivanjima ciljane publike. Takav doprinos daje novčanu vrijednost tvrtki, ali i priznanje struci odnosa s javnošću jer je doprinijela učinkovitosti izgradnje kvalitetnih, dugoročnih odnosa tvrtke sa svojom strateškom javnosti.
Jedna od teorija iza kojih stojim, a dio je poslovne filozofije tvrtke u kojoj radim, jest da je učinkovita tvrtka ona koja je u mogućnosti postići željene reakcije javnosti uzajamnim, otvorenim odnosom sa svojom okolinom. Što je veći stupanj „aktivne usmjerenosti prema okolini“, veći je i potencijal tvrtke da postigne planiranu učinkovitost. U suglasju s time, tvrtka bi trebala:
- biti interaktivna i međuovisna cjelina
- težiti održavanju svijesti o prirodi i potencijalu zajedničkog odnosa sa zajednicom
- opskrbljivati sve relevantne podsustave važnim informacijama o okolini i organizaciji
- živjeti proaktivno sa svojom zajednicom
Vjerujem da će se većina složiti kako je svakom stručnjaku u odnosima s javnošću cilj osigurati da tvrtka za koju radi prepozna važnost ovakvog otvorenog sustava komuniciranja. Takav sustav, pogotovo danas kada potrošači postaju ključni „zagovarači“, odnosno skupina potrošača koja izravno utječe na odluke drugih kupaca, kada su novi mediji zbog brzine informacija pridobili sve značajniji broj publike, temelj je na kojem treba graditi svoju poslovnu filozofiju učinkovitosti.
Jedan od najboljih primjera takve prakse u Hrvatskoj jest trgovački lanac dm. dm danas ne predstavlja samo trgovinu kozmetičkih proizvoda koja nudi kvalitetnu robu i uslugu, već je prepoznat kao pouzdan partner državnim tijelima, najbolji poslodavac, poželjan susjed, aktivist u borbi protiv raka vrata maternice i dojke, u borbi protiv bulimije, veliki donator, prvi organizator natjecanja u rekreativnom skijanju za žene u Hrvatskoj…
Upravo zato, svaki analitičar koji prati samo financijsku vrijednost odnosa s javnošću zanemaruje odgovornost koju ta funkcija ima prema društvu ili barem na značajne elemente kojima je okolina podređena te se bavi samo kratkotrajnim učincima i nažalost ne vidi cjeloviti rezultat.
U Hrvatskoj „Odnosi s javnošću“ postali su česta tema u medijima, dok su komunikatori sve češći gosti najgledanijih emisija i novinarskih rubrika. Dakle, pažnju javnosti imamo. Isto tako, sve je veći pritisak na provođenje istraživanja, jer ono jedino transparentno definira značaj funkcije odnosa s javnošću u poslovnom svijetu. Drugim riječima, ako želimo da naša komunikacijska funkcija ima upravljačku ulogu, naše strategije zahtijevaju instrumente za mjerenje. Individualna i kompleksna priroda aktivnosti u odnosima s javnošću, sve veći utjecaj „social networka“ zahtijeva znatno sofisticiraniju analizu od do sada najčešće korištenih metodologija. Podaci iz istraživanja koje sam provela prije dvije godine s komunikatorima u Hrvatskoj, a koji u svakodnevnom radu samostalno donose odluke (direktori i voditelji korporativnih komunikacija, direktori i voditelji klijenata u agencijama), ukazuju da, iako su prepoznali važnost provođenja istraživanja, komunikatori ga u praksi još uvijek provode polovično. Od ukupno 49 komunikatora, čak 20 komunikatora ne koristi istraživanje u svojem profesionalnom radu. Od njih 29 koji ga provode, samo njih pet radi to redovito, 11 komunikatora provodi samo jedno istraživanje godišnje, a 13 po pojedinom projektu. U Hrvatskoj je još uvijek najčešći oblik mjerenja rezultata komunikacijskih programa u odnosima s javnošću na razini analize sadržaja medijskih objava.
Recesijsko razdoblje i na području PR-a postavlja sve zahtjevniju zadaću stručnjacima, pa je procjena da će tako preživjeti samo „najbolji igrači“. Ovakvom izazovu na tržištu odgovorit će samo učinkovite ideje koje će zaslužiti pažnju i povjerenje tvrtki koje, u danim okolnostima, imaju sve manje budžete i još manje mjesta za pogreške. Smatram da je, uz sve negativne efekte, recesija pokazala i svoju „dobru“ stranu, a to je, barem kada govorimo o Hrvatskoj, napredak struke Odnosa s javnošću. Zakucalo nam je na vrata vrijeme kada će se svako priznanje stručnjacima za učinjeno dodijeliti uz neizostavan i jedini relevantni kriterij – mjerljivi rezultat o učinkovitosti naših programa. Koliko je takav pristup nama u Madisonu važan za učinkovitost i uspjeh organizacije, u jednakoj je mjeri važan i za uspjeh te ozbiljnost struke odnosa s javnošću u Hrvatskoj.