Madison PR agencija

Autor: Gordan Kožulj

Zabrinuti statusom i financiranjem sporta u hrvatskoj, potaknuti izjavama izbornika hrvatske vaterpolo reprezentacije Ratka Rudića, trenutnim stanjem u košarkaškom klubu Cibona (usprkos dobroj prošlogodišnjoj igri), prezentacijom Pete Radovicha (Weekend Media festival), ali na kraju i osobnim sportskim iskustvom, želja mi je iznijeti nekoliko ideja za osiguravanje sredstava za razvoj vrhunskog sporta.

Sport u svijetu uživa veliku popularnost, među ostalim i zbog toga jer predstavlja univerzalnu vrijednost s jasnim i unificiranim pravilima koja svima, bez obzira na boju kože, vjeru, kulturu ili podrijetlo, pruža jednaku i „fair“ platformu za uspjeh. Zato ne čudi da je sport jedna od najzastupljenijih tema u svjetskim medijima, a nastupe, odnosno prijenose najuspješnijih hrvatskih sportaša nerijetko možemo pratiti na brojnim globalnim medijskim komunikacijskim kanalima. Stoga, kada u bilo kojemu kutku našega planeta upitamo stranca da li je čuo za zemlju iz koje dolazimo, dobijemo odgovor koji najčešće uključuje Davora Šukera, Gorana Ivaniševića, Janicu. Tim potencijalom potrebno je oplemeniti nacionalni identitet, a hrvatske sportaše konstruktivno usmjeriti ka promicanju drugih hrvatskih kvaliteta kao što je, primjerice, turizam.

Evaluacijom medijskih izvještaja jasno se da ukazati da su hrvatski sportaši putem svojih nastupa na Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim globalnim natjecanjima, najveći promotori Hrvatske u svijetu, a da je identitet države prema vani jasno prepoznat kroz sveprisutne „kockice“. Nastupi košarkaša u finalu Olimpijade protiv Dream Team-a 1992., nogometne reprezentacije 1998. ili Goranovo osvajanje Wimbeldona još uvijek su jedne od najjačih asocijacije stranaca na Hrvatsku (ako izuzmemo slike rata). Jednako tako, svjesni važnosti turizma kao ekonomske grane, Hrvatska ulaže iznimne napore u promociji zemlje kao turističke destinacije. Osim nastupa na turističkim sajmovima i sličnih aktivnosti, Hrvatska ulaže iznimno velika sredstva u zakup medijskog prostora, što smo mogli primijetiti gledajući Eurosport i CNN ili čitajući neke od svjetski poznatih tiskovina.

Uvažavajući vrijednosti i kvalitete sporta i turizma, nameće se pitanje možemo li sinergijskim učincima pospješiti efikasnost tih dviju važnih grana hrvatskog društva. Vjerujem da možemo – i to povezivanjem! Potrebno je povezati nastupe vrhunskih hrvatskih sportaša (koji u svjetskim medijima kroz svoje nastupe dobivaju veliki prostor) s aktivnostima hrvatske turističke zajednice.

Ideja povezivanja nije nova; iznesena je od strane Ante Bogdanića, vlasnika Albatros Medie na sportsko poslovnoj konferenciji, a „posuđena“ od turističke zajednice, koja ju je u nekoliko navrata neuspješno implementirana - bez cilja, transparentnosti i evaluacije. Ako postoje sredstva državnih tvrtki (HTZ, Croatia Osiguranje, HEP, Ina…) namijenjena sportu, tada ih treba koristiti za promociju države na međunarodnoj sceni.

Stoga, ideja kreiranja fonda namijenjenog sportu, a sa ciljem kreiranja prepoznatljivog brenda u svijetu, već duže vrijeme zaokuplja naše zajedničke razgovore. Fond bi bio namijenjen hrvatskim sportašima, ekipama ili reprezentacijama, bez obzira na sportsku granu, ako prilikom svojih nastupa zauzimaju važan medijski prostor u međunarodnim glasilima. Kako bi se jasno definirala pravila dodjeljivanja promidžbenih sredstava, postojala bi kategorizacija kvalitete međunarodnih natjecanja i njihovog medijskog dosega, kojom bi se određivali uvjeti za dodjelu sredstava. Na taj način daje se prilika i poticaj svima sportovima (bez obzira na lobističke snage) i klubovima da se potrude izaći iz okvira granica države te se pokušaju natjecati na konkurentnoj međunarodnoj sceni, čime bismo dobili dio promotivnih sredstava.

Prepoznatljivi kockasti dres zadržao bi važnu ulogu, ali bi ga trebalo unificirati za sve sportove u kojima nastupaju hrvatski sportaši. Također, kako bi se omogućilo da klubovi dijelom zadrže svoje klupske boje, njihovi dresovi bili bi 40% u kockicama, dok bi reprezentativni dresovi imali najmanje 80% svoje površine pokrivene šahovnicom. Događalo se da su naši rukometaši na europskom prvenstvu, pred nama tradicionalno turistički važnom publikom, igrali u bijelim dresovima, s reklamom HEP-a i Croatia osiguranja. Bilo bi korisnije kada bi na dresovima nosili poruku, recimo, FOLOW ME TO CROATIA, a koji bi trebao biti usklađen s marketinškim planovima i kampanjom Hrvatske turističke zajednice. Ta usklađenost trebala bi biti vidljiva i kroz zakup reklamnog prostora na panoima uz igralište, tj. borilište, uz jednaku poruku FOLLOW ME TO CROATIA. Primjer toga vidjeli smo tijekom nedavnog Svjetskom košarkaškog prvenstva u Turskoj, kada je na utakmicama branitelja svjetske titule, Španjolaca, na reklamnim panoima pisala poruka VISIT SPAIN.

Iz ukupnog budžeta HTZ za reklamu, koji godišnje iznosi cca 200 milijuna kuna, izdvojio bi se dio za financiranje „sportskih ambasadora hrvatskog turizma“ cca 30 milijuna kuna. Također, ideja ostavlja puno prostora za nadgradnju, kao što je kreiranje web portala (followmetocroatia.com), nagrada za najveći doprinos promociji zemlje …

Da povezanost sporta i turizma može biti izuzetno jaka i korisna, vidi se i na primjeru Svjetskog kupa u skijanju, ( čija je važnost za skijaše postala veća i od Svjetskog prvenstva) koji je nastao iz interesa austrijskih gradića (da ne kažem zaseoka) da se promaknu u vrhunske skijaške i turističke destinacije.
Vrijeme je i da hrvatska država prepozna sport i svu njegovu važnost. Pri tome ne mislim samo na sve vrijednosti koje sport promovira (tjelesnu aktivnost, zdravlje, fair-play, natjecanje, timski rad…), već i na kreiranje nacionalnog identiteta, kako prema nama samima, tako i prema međunarodnim ciljanim skupinama od koje bi hrvatska i njezin turistički sektor mogao imati značajne koristi.

07.09. - 13.09.2009.

Glas Istre, 15.09.2009.
• Nakon devet mjeseci sa Slovenijom je postignut dogovor o deblokadi i nastavku pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Hrvatska i Slovenija od Švedske su zatražile što brže sazivanje pristupne konferencije.

• Redovita polugodišnja anketa koju provodi Institutional Investor pokazala je da se Hrvatska među gotovo 180 država po kreditnom rejtingu nalazi na 61. mjestu , što je u odnosu na istraživanje od prije šest mjeseci pad za tri mjesta.

Poslovni dnevnik, 11./12. rujna 2009.

• Poljski Zlomrex prodao je Splitsku željezaru britanskom Carlson Private Equity fondu. Međutim, kako doznaje business.hr , ugovor o kupoprodaji neće biti realiziran ako kupac ne pristane na uvjete koje će mu postaviti Hrvatski fond za privatizaciju.

• Zbog spornog kredita koji je Darko Marinac prije dvije godine dao SMS- u policija je pokrenula nadzor u Podravki, u istragu se uključilo Državno odvjetništvo, a Darko Marinac podnio je ostavku na mjesto predsjednika i člana Nadzornog odbora Podravke.

Otvoren je Jesenski međunarodni zagrebački velesajam na kojem će izlagati 294 tvrtki iz 33 zemlje. U sklopu sajma bit će održano sedam specijaliziranih sajamskih priredbi. Povodom 100. obljetnice Zagrebačkog velesajma, 85. Jesenskog velesajma i više od 50 godina međunarodnog sajma Obrtništva ulaz na velesajam je besplatan.

• Napuštanjem vladajuće koalicije Hrvatska stranka umirovljenika izgubila je mjesta u nadzornim odborima državnih poduzeća, ali je izbačena i iz Upravnog vijeća Zavoda za mirovinsko osiguranje. Silvano Hrelja tvrdi da je to protuzakonito:

• Nakon Vinkovaca, Osijeka, Šibenika, Pule, Rijeke i Splita završni prosvjedni skup u organizaciji Hrvatske udruge sindikata održava se danas, 15. rujna na Trgu bana Jelačića.

• Ustavni sud priopćio je da svi pravilnici gradova i općina o naplati parkiranja, koje je Ustavni sud ocijenio neustavnim, prestaju važiti tek 31. prosinca 2009. Do tog su datuma oni na snazi i obvezuju sve na koje se primjenjuju. Izjava suca Marka Babića kako građani nisu dužni plaćati ugovorne kazne, emitirana u Dnevniku HTV-a 10. Rujna, bila je vezana uz pojedinačne sudske postupke pred redovnim sudovima, a ne uz odluku Ustavnog suda.

• osnovana nova pravaška stranka Hrvatska stranka prava - dr. Ante Stračević, za predsjednicu izabrana Ruža Tomašić

18.08. – 25.08.2009.

• Premijerka Jadranka Kosor prozvala je uprave i nadzorne odbore javnih poduzeća zbog rastrošnosti i financijske nediscipline i zatražila da do kraja kolovoza naprave plan za povećanje likvidnosti jer će u protivnom biti smjena u nadzornim odborima. To vrijedi i za ona poduzeća u većinskom državnom vlasništvu koja nisu smanjila plaće članovima uprave.

• Ina državi za poreze i doprinose za ovu godinu duguje gotovo dvije milijarde kuna.
• prijevoznici najavili poskupljenje svojih usluga od četiri do sedam posto, a ukoliko se ne riješe pitanja plaćanja carinskih parkinga i naknada za županijske ceste organizirat će prosvjede. Istovremeno pozvali su svoje članove na bojkot Ininih crpki:

• Ratari odustali od pregovora s Vladom, traže jednu kunu i 25 lipa za pšenicu, dvije i po kune za uljanu repicu i hitnu isplata poticaja za ovu i prošlu godinu. Koordinacija četiriju seljačkih udruga odlučila je blokirati sve granične prijelaze prema BiH, Mađarskoj i Srbiji ako Vlada do 31. kolovoza ne ispuni njihove zahtjeve.
• Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odlučio je raspisati natječaje za privatizaciju pet hotelskih tvrtki te najavio da će natječaj za privatizaciju vukovarskog poljoprivrednog kombinata Vupik ići po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune.

• Od donošenja novog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj nema umjetnih oplodnji. SDP neće čekati odluku Ustavnog suda već svoj prijedlog Zakona u rujnu šalje u proceduru u Sabor.

• Prema istraživanju KPMG-a globalne mreže neovisnih društava za pružanje usluga revizije, poreznog i financijskog savjetovanja Hrvatska je zemlja s najvećim poreznim davanjima na plaću među 86 država čije je porezno opterećenje KPMG analizirao od 2003. do 2009. godine.

Izvor: Poslovni dnevnik, 25.08.2009.

• Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke podnijeli su i Matica umirovljenika i sindikat umirovljenika.