Madison PR agencija

Autor: Mirna Jurić

Kao što možda znate, prije desetak dana objavljeno je istraživanje European Communication Monitor 2010. Istraživanje je provedeno na 1.955 PR profesionalaca u 46 zemalja i predstavlja trendove u komunikacijskom menadžmentu i odnosima s javnošću. Nemam namjeru prepričavati rezultate istraživanja, ako vas zanima možete ga naći ovdje.
Ono što mi je privuklo pažnju u istraživanju su podaci da PR profesionalci smatraju društvene mreže izrazito važnom platformom za komunikaciju, platformom koju treba savladati, koja će s vremenom postati sve važnija, za koju treba povećati budžete, napisati strategije, izraditi načine monitoriranja i slično. Međutim, čak trećina PR-ovaca smatra prijetnjom otvorene dijaloge i nemogućnost kontrole komunikacije na društvenim mrežama.
Kao prvo čini se da je osnovni smisao društvenih mreža otvoreni dijalog, odnosno transparentna komunikacija koja nije pod većim utjecajem niti jedne strane. Dakle, trećina PR profesionalca prijetnjom smatra osnovne karakteristike novog medija. Kao drugo, svrha odnosa s javnošću, prema udžbenicima iz PR, je uspostaviti otvoreni dijalog između tvrtke/institucije i njezinih javnosti s ciljem postizanja uzajamnog razumijevanja. Nisu li onda društvene mreže zapravo idealna platforma za ostvarivanje svrhe odnosa s javnostima?
Sve u svemu, vjerujem da društvene mreže treba promatrati kao platformu na kojoj je moguće ostvariti upravo onakvu komunikaciju kakvoj PR treba težiti – otvorenu, transparentu i kojoj je cilj postizanje uzajamnog razumijevanja.

9.7. – 16.7.2010.

• EUPRERA (The European Public Relations Education and Research Association), EACD (The European Association of Communication Directors) i časopis Communication Director objavili su istraživanje European Communication Monitor za 2010. godinu. U istraživanju, koje je provedeno u ožujku ove godine, sudjelovalo je 1995 PR profesionalaca iz 46 zemlje. Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje.

• Ovotjedni Globus donosi članak o Twitteru i tviteraškoj zajednici u Hrvatskoj. U članku između ostalog možete pročitati: „Tviteraš nije nikakav čudak. Teško ćete ga prepoznati na ulici. Ne razlikuje se fizički od drugog čovjeka i nije rogata, asocijalna osoba, nego se u pravilu radi o natprosječno komunikativnoj osobi, širokih interesa.“

• Londonski The Times uveo je naplatu pristupu sadržajima na svojem internetskom izdanju čime je, kako su nevješto izvijestili neki mediji, čitanost tog portala pala za 60-ak posto. Trend naplate novinarskih sadržaja na Internetu, međutim, započet je već prije, na ideju medijskog mogula Ruperta Murdocha, pa tako već neko vrijeme tu praksu imaju The Financial Times i Wall Street Journal. Komentar Dragana Petrica na temu naplate internetskih sadržaja i kakve one posljedice ima za novinarsku struku možete pronaći ovdje.