Posts Tagged ‘Državni zavod za statistiku’

Ministarstvo pravosuđa objavilo je mjere za pomoć hrvatskom gospodarstvu

Tuesday, May 4th, 2010

27.4. – 4.5. 2010.

- Program mjera za pomoć hrvatskom gospodarstvu Ministarstva pravosuđa obuhvaća široku lepezu već započetih ili planiranih mjera koje bi trebale pomoći da građani i tvrtke lakše i brže rješavaju sporove pred hrvatskim sudovima, a u središte pozornosti stavljene su pravosudne mjere pomoći gospodarstvu, prenosi Jutarnji list

- Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) u četvrtak je održala treću aukciju za raspodjelu kvota kredita za financiranje obrtnih sredstava. U odnosu na prve dvije aukcije prema modelu A kvota koju će poslovnim bankama ponuditi HBOR veća je za 50 milijuna kuna i iznosi 250 milijuna kuna. Od toga je 200 milijuna namijenjeno kreditima s rokom povrata od tri godine, a 50 milijuna za one od godinu dana.

- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku nastavlja se smanjenje broja zaposlenih. U ožujku je bilo 1,412.245 zaposlenih, što je 4290 radnika manje nego u veljači ove godine. To znači da je tijekom ožujka svaki dan u Hrvatskoj bilo ugašeno čak 138 radnih mjesta. Zbog stalnog pada broja zaposlenih iz mjeseca u mjesec pogoršava se omjer broja umirovljenika i radnika, koji je u ožujku pao na dosad najnižih 1:1,26 što znači da jednog umirovljenika uzdržavalo samo 1,26 zaposlenih.

- Ekonomski institut objavio je svoju publikaciju Croatian Economic Quartely. U njoj se iznose procjene kako bi u ovoj godini bez posla moglo ostati još 50 tisuća ljudi, a stopa nezaposlenosti doseći će 17,8 posto. Premda najavljuju blagi oporavak u drugom dijelu godine, BDP će svejedno u 2010. pasti 0,7 posto. Tek iduće godine može se očekivati blagi pomak, kada će stopa rasta BDP-a iznositi 2,2 posto.

- Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović izabran je za pomoćnika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava

(Jutarnji list, 4. svibnja 2010.)

- Brand Finance je za Lider pripremio ljestvicu najvrjednijih hrvatskih korporativnih brendova. 2008. godine prvih 100 domaćih brendova vrijedilo je devet milijardi i 291 milijun dolara, dok je njihova ovogodišnja vrijednost 9,234 milijarde dolara, odnosno samo 55 milijuna dolara manje.

- Večernji list donosi financijski izvještaj o poslovanja HRT-a. HRT će završiti 2009. godinu s oko 105 milijuna kuna gubitka, no već prvo tromjesečje donosi plus od oko 5,1 milijun kuna. Gubitak u prošloj godini nastao je najvećim dijelom zbog krivog plana, a ugrozili su ga ponajprije upola manji prihodi od marketinga nego što je planirano. Trenutačno HRT ima dug od oko 600 milijuna kuna, a potražuje oko 550 milijuna.

- Na sjednici Programskog vijeća HRT-a otvorene su kandidature za glavnog ravnatelja. Od 20 pristiglih kandidatura 18 je valjanih. Dvije trećine kandidata dolazi iz kuće: vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Josip Popovac, pomoćnik glavnog ravnatelja Damir Šimunović, direktor Hrvatskog radija Duško Radić, urednik u informativnom programu Nikola Kristić, urednica satelitskog programa HTV-a Karolina Vidović Krišto, novinari Goran Rotim, Branimir Farkaš, Nada Prkačin, urednik Religijskog programa Mario Raguž, redatelj Branko Debeljak, šef tehnike HR-a Marko Malnar i bivši koordinator u emisiji Hrvatska uživo Veljko Jančić. Uz njih kandidirali su se Jozo Rajkovača, Boris Gregorić, Zoran Kalinić, Mate Pavković, Branimir Ježić i Marko Ugarković, dok su zbog nepotpune dokumentacije odbijene kandidature Marijana Hodaka i Emila Čića.

No Translations

Potpuno ukidanje kriznog nameta do 1. studenog

Tuesday, April 20th, 2010

13.-20.04.2010.

- U sklopu programa za gospodarski oporavak, premijerka Jadranka Kosor danas je najavila ukidanje druge stope kriznog poreza te smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za pet posto i pripremu teritorijalnog ustroja. Mjere koje je premijerka predstavila vezane su uz fiskalnu politiku, funkcioniranje javne uprave, upravljanje državnom imovinom, reformu pravosuđa, sustav socijalnog osiguranja te mirovinski sustav. Reakcije na predstavljene Vladine mjere možete pogledati ovdje.

- Upravno vijeće HZZO-a na sjednici u četvrtak prihvatilo je Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova. Prema riječima direktora Tihomira Strizirepa, očekuju se da će u prvom tjednu svibnja farmaceutske kompanije potpisati ugovor te da će početkom lipnja početi uplaćivati u HZZO novac za marketing i promociju lijekova za treće tromjesečje ove godine. Financijska im je obveza tri posto od prodaje lijekova.
Udruga proizvođača lijekova, koja djeluje unutar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ističe kako je riječ o uvođenju dodatnih nameta pod izlikom etike, što može donijeti negativne posljedice za poslovanje proizvođača lijekova.
- Večernji list donosi prve reakcije na vladin plan C koji bi se sastojao od otpisivanja dugova i ulaska države u vlasništvo problematičnih tvrtki

<

- Građani u Hrvatskoj još pronalaze razloge za sreću i zadovoljstvo. Pokazali su to prvi rezultati dugoročnog istraživanja o Nacionalnom indeksu sreće (NIS), koje provode časopis Banka, Allianz i agencija za istraživanje tržišta Hendal. NIS pruža uvid u cjelokupnu sliku života jedne nacije, a ne suhoparnu statistiku. NIS se mjeri na uzorku od 750 ispitanika starijih od 15 godina. Prema podacima iz veljače, na ljestvici od 1 do 100 on iznosi 63,8. Detaljnije rezultate istraživanja možete pogledati ovdje.

- Jutarnji list prenosi indeks despotizma koji objavljuje Forbes. Prema tom indeksu, među 85 obrađenih zemalja Hrvatska zauzima 69. mjesto. Indeks mjeri korupciju, zaštitu vlasničkih prava i zakonodavni okvir. Iz rang-liste liste indeksa despotizma potencijalni strani ulagači čitaju kako funkcionira sustav u nekoj zemlji i koliko je njezino gospodarstvo otvoreno za ulaganja.

Jutarnji list - Indeks despotizma

- Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj ožujka bilo je evidentirano 318.658 nezaposlenih osoba, što je 1033 osobe ili 0,3 posto više nego u veljači, odnosno 51.414 osoba ili 19,2 posto više nego u ožujku 2009. godine.

- U godinu dana gotovo se udvostručio udio loših kredita poduzeća. Hrvatska narodna banka navodi da djelomično nadoknadivi i nenadoknadivi plasmani tvrtkama (tzv. B i C) iznose čak 12,8 posto ukupnih kredita. To znači da banke već sada ne mogu naplatiti 13 milijardi kuna od 98 milijardi koje su plasirale u gospodarstvo. Analitičari očekuju kako će se udio loših kredita stanovništva popeti na 9 posto, a u poduzeća bi mogao biti 15 posto.

- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet maloprodaje u veljači realno je bio manji 7,3 posto u odnosu na veljaču 2009. godine. Tako je tako nastavljen negativan trend u trgovini na malo koji traje već sedamnaest mjeseci.

No Translations