Madison PR agencija

Autor: Gordan Kožulj

U zadnjih mjesec dana mogli smo primijetiti da je jedna od prvih stvari koje je nova Vlada Republike Hrvatska napravila bilo je otvaranje profila na popularnim društvenim mrežama kao što je Facebook s ciljem transparentnog odnosa sa građanima. Uzimajući u obzirom doseg ovog servisa za društveno umrežavanje (trenutno prijavljeno oko 800 milijuna korisnika)) na kojemu prosječni Amerikanac provede u prosjeku više od 15 minuta dnevno (ne zaostajemo ni mi puno) postaje jasno zašto je Facebook ne samo izuzetno važan kanal komunikacije, već i zanimljiv društveni fenomen.
Uzimajući u obzir sve veću ulogu Facebooka u našim životima, osvrnuo bi se na vijest kako ta tvrtka uskoro izlazi s inicijalnom ponudom svojih dionica. Kako najavljuju brojni svjetski mediji, bit će to najveći IPO (eng. Initial Public Offering) tehnološkog tržišta u povijesti, s vrijednosti od 10 milijardi dolara, čime bi vrijednost tvrtke Facebook dosegla gotovo 100 milijardi dolara!
Posljednjih godinu dana u poslovnim se medijima intenzivno spekulirao o trenutku izlistavanja Facbooka na burzi, a samim time i o njezinoj vrijednosti (jer tvrtka je vrijedna onoliko koliko je netko spreman platiti za nju,). Do sada se dionicama Facebooka moglo trgovati samo na neslužbenom tržištu putem SharesPosta (on-line operatera za razmjenu vrijednosnih papira privatnih poduzeća) pa tvrtka nije bila obavezna javno iznositi svoje poslovne rezultate. S obzirom da vrijednost malobrojnih dionica kojima se trgovalo ne može biti relevantan temelj za procjenu vrijednosti tvrtke, postavljam pitanje na temelju čega se onda procjenjuje vrijednost Facebooka.
Procjena vrijednosti svake tvrtke pa tako i web servisa za društveno umrežavanje, bez uvida u pojedinosti poslovanja, može se temelji samo na grubim procjenama javnosti dostupnih informacija, kao što su izvori i količina sadašnjih prihoda.
Zato pođimo od fundamentalnog pitanja - koji su glavni izvori prihoda i o čemu najviše ovise.
Osnovna svrha društvenih mreža je dijeljenje informacija izabranom dijelu javnosti o svom život, gdje svaki korisnik samovoljno (i besplatno) unosi osobne podatke na svoj profil. Ti podaci čine srž poslovnog modela servisa za društveno umrežavanje, pa su tako sami korisnici (vlasnici profila) glavni Facebookov „proizvod“. Imajući uvid u ogromne količine podataka, Facebook oglašivačima pruža mogućnost da točno ciljaju svoje potencijalne potrošače – bilo prema demografskoj selekciji, zanimanju, hobiju, interesima ili bilo kojoj drugoj osobnoj informaciji iz profila.
Iz toga se da zaključiti da je najveći dio Facebook-ova prihoda oglasni prostor (banneri) koji, ovisno o tipu kampanje, podjednako može biti atraktivni malim obrtima i velikim korporacijama. Ostali prihodi proizlaze iz prodaje Facebook poklona (virtualne prodavaonice), korištenje Facebook kredita (usluge plaćanja virtualnim novcem) te dijela dobiti partnerskih tvrtki koje programiraju aplikacije za Facebook. Ako se sve zbroji, neslužbene brojke (Businessinsider.com) kazuju da je tvrtka u protekloj godini mogla imati oko 3.5 milijardi dolara prihoda.
Iz navedenih izvora jasna je izravna korelacija Facebookova prihoda s brojem njegovih korisnika. Pri procjeni vrijednosti ove društvene mreže (metodom vrednovanja njezinih budućih financijskih prinosa) stoga je iznimno važno voditi računa o promjenama broja korisnika, prateći i analizirajući statističke trendove. Podaci ukazuju (InsideFacebook) na vidljiv trend pada broja korisnika u pojedinim zapadnim zemljama zbog zasićenosti tržišta (SAD, VB, Norveška…). Za sada se ta činjenica kompenzira brzorastućim brojem članova iz gusto naseljenih zemalja u razvoju poput Meksika, Brazila, Indije i Indonezije. Međutim, trend nelinearne demografske dinamike (teorija povećanja određene populacije ovisno o postojećim ograničenjima) ukazuje da bi Facebook vrlo brzo mogao biti u trećoj, završnoj fazi S- krivulje. To znači da bi se rast novih korisnika, time i rast budućih prihoda, moga značajno usporiti.
Peter Cauwels i Didier Sornette u svom radu „Facebook valuation and diagnostic of a bubble based on nonlinear demographic dynamics“ osvrnuli su se na ovu temu. Koristeći logistički model rasta te sažimanjem (i grubim zaokruživanjem) medijski dostupnih financijskih rezultata (npr. prihod, profit te dinamika rasta korisnika, koja se zatim koristi kao dinamika rasta prihoda) iz prethodnih sezona ukazuju na profitnu maržu od 29% i prihod po korisniku od 3.5 dolara na godinu. Pretpostavivši diskontni faktor od 5% i realne kamatne stope od 0% - ne ulazeći u ostale pojedinost, procijenili su vrijednost Facebooka između 15 i 32 milijarde dolara.
Pitanje koje se logično postavlja jest da li su procjene tvrtke od 100 milijardi dolara, djelomično temeljene na trenutnoj vrijednosti dijela dionica na neslužbenom tržištu, opravdane?
Ulagači, za koje vjerujemo da su ukalkulirali limitiranost populacije, odnosno rasta broja novih korisnika, svoj procjene uglavnom baziraju na budućem novčanom tijeku (cash flow), što znači da vjeruju kako će tvrtka pronaći nove načine zarade. Moguće je da poslovni planovi Facebooka pokažu da tvrtka pomoću novca prikupljenog IPO-om može preuzeti (ili izgraditi) funkcije koje su trenutno u „outsourcingu“ (kao što je Zynga – „developer“ Facebook igrica i aplikacija), a na kojima mogu značajno zaraditi. Isto tako kompanija ima potencijala da putem virtualnih dućana ponudi igrice, aplikacije, filmove, glazbu ili čak financijske usluge i zdravstveno osiguranje. Tijekom prošle godine, spekuliralo se čak i o mogućnosti ulaska Facebooka na tržište prodaje mobitela i tábleta. S vrećom punom novaca, što bi se moglo desiti nakon IPO-a, samo nebo je granica. Uspjeh kompanije bit će u rukama menadžmenta i njihove sposobnosti kako operativno provesti zacrtanu strategiju.
Paušalno procijenjena vrijednost tvrtke (opa. $100 milijardi) u osnovi se zasniva na širokom spektru mogućnosti budućeg razvoja, no Facebook je tvrtka koja već danas značajno mijenja naše svakodnevne navike i način komuniciranja (na Facebook-u smo u petak hrvatskog ministru financija pitali o proračunu, a u subotu zaradili ulaznice za utakmicu). Međutim, ostaje pitanje da li je Facebook stvarno toliko vrijedan koliko nam i u svakodnevnom životu postaje važan.
Bilo kako bilo, Facebook je sjajan primjer onog što nas Amaraov (Roy Amara) zakon uči: skloni smo precijeniti utjecaj (i vrijednost) tehnologije na kratkoročni period, a podcijeniti njezin efekt (važnost) na budućnost.

26.8. – 2.9.2011.

• Zahvaljujući PokerStarsu, hrvatski pokeraši napokon su dočekali priliku zaigrati s igračima iz cijele Europe i iskusiti uzbuđenje velikog poker turnira Eureka Poker Tour, koji je ove godine prvi puta posjetio Hrvatsku. 259 igrača iz cijele Europe u zagrebačkom se Golden Sun Casinu četiri dana borilo za pobjedu i svoj dio ukupne nagrade koja je iznosila 1.336.188 kuna. Pobjednik Richard Bodis iz Mađarske, kojemu je ovo bio prvi turnir u živo ikada, vrhunskom je igrom pokera potukao pobjednike i osvojio značajnih 350.000 kuna. Zagreb je prošloga tjedan vrvio posjetiteljima iz cijeloga svijeta kojima je zajednička ljubav prema pokeru, igri vještine i znanja, a u Golden Sun Casino slili su se igrači iz raznolikih europskih zemalja, uključujući Sloveniju, Mađarsku, Njemačku, Rumunjsku, Grčku, Poljsku, Nizozemsku, Češku, Slovačku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Veliku Britaniju, Španjolsku i Izrael dok su poneki na ovaj turnir došli čak iz dalekog SAD-a.
• Petnaest sretnih dobitnika dm-ove nagradne igre „Sretna djetelina“ preuzelo je u ORYX Centru za sigurnu vožnju ključeve svojih VW POLO automobila te dodatnu nagradu - tečaj sigurne vožnje „dm VoziONA“. Ključeve automobila nagrađenima je predala muzička legenda Parnog valjka, Aki Rahimovski, koji je tom prigodom najavio i zajedničku suradnju s dm-om na novom albumu „Vjeruj“. Obožavatelji Parnog valjka mogu već sada na dm-ovoj web stranici ekskluzivno skinuti prvi albumski singl „Vjeruj“.
• GFK je proveo istraživanje o popularnosti društvenih mreža u Hrvatskoj, a sudeći prema rezultatima one su u našoj zemlji itekako popularne: čak 2/3, od ukupno 2 milijuna Hrvata starijih od 15 godina koji koriste Internet, prisutno je na društvenim mrežama. Više o istraživanju pogledajte ovdje.

17. – 24. lipnja 2011.

• dm i ove godine provodi humanitarno edukativnu kampanju „Zaštiti se…i neka cijeli ovaj svijet još sja u suncu!“, u sklopu koje će svim vrtićima u Hrvatskoj donirati paket proizvoda za sunčanje dovoljan za svu djecu vrtićke dobi. Kako bi posebno skrenuli pozornost koliko je važno i prilikom dnevnog boravka u vrtiću, djecu pravilno namazati sredstvima za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, dm će svim vrtićima pokloniti i edukativne brošure koja sadrži vrijedne praktične savjete prof. dr. sc. Mirne Šitum, predsjednice Hrvatskog dermatovenerološkog društva i voditeljice referentnog centra za melanom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, ispričane kroz simpatičnu priču o klokanu, a koju roditelji mogu pročitati djeci kod kuće.
• U bivšoj tvornici Katran, predstavom „Sloboda govora“ s Anom Stunić i Mariom Petrekovićem, a prema scenariju Peđe Ličine, predstavljena je prva na svijetu kvačica za telefoniranje bez ruku s fiksnih telefona - Gigaset L410. „Mnogi su predviđali kraj fiksne telefonije, međutim Gigaset obara rekorde u prodaji. Ljudi sve više telefoniraju od kuće s fiksnih telefona i to zbog vrlo brzog tehničkog razvoja u kućnoj telefoniji i zbog potrebe za udobnošću i privatnošću. Proveli smo istraživanje koje je pokazalo da 70 posto ispitanika preferira telefonirati bez ruku, ali samo 10 posto pristaje na slušalice. Zatim, čak 80 posto ispitanika radi paralelno druge stvari dok telefonira i zato smo mi u svojoj tvornici u Bocholtu, proizveli prvu na svijetu kvačicu L410 za telefoniranje s fiksnog telefona bez ruku. Gigaset L410 teži samo 30 grama i omogućuje pozive bez ruku s najboljom kvalitetom zvuka. To je naš prvi korak prema budućnosti.“, objasnila je Danijela Rathner, menadžerica Gigaseta za centralnu i istočnu Europu.
• Koje je najbolje vrijeme za podijeliti sadržaj na društvenim mrežama kako bi dobili maksimalnu vidljivost? Treba li postati odmah ujutro? Za vrijeme ručka? Na kraju radnoga dana, kada se svi spremaju doma? Kako riješiti problem korisnika koji žive u drugim vremenskim zonama? Nova infografika Kissmetricsa „Znanost društvenog tajminga“ odgovorit će na ta i mnoga druga pitanja.

13.-20.5.2011.

• U Zagrebu će se 26. i 27. svibnja održati nacionalni festival oglašavanja, IdejaX, na kojem će se prezentirati i nagraditi najbolji radovi u oglašavanju za prethodnu godinu. Kako predviđaju organizatori, festival će se pokazati bitnim za afirmaciju i promociju struke, pogotovo ako se ostvari vizija da festival IdejaX postane ključno mjesto izmjene najboljih marketinških ideja na nacionalnoj i regionalnoj sceni. Više detalja o festivalu i o sudionicima možete pronaći ovdje.

• U utorak 24.5., u New Yorku održat će se PR News’ Facebook konferencija na kojoj će se raspravljati o budućnosti društvenih medija. Konferencija je namijenjena PRovcima i marketinškim stručnjacima koji žele iskoristiti sve beneficije koje društvene mreže nude na području komunikacije. Cilj konferencije je podijeliti ideje i taktike koje će omogućiti efektivnije korištenje Facebooka za PR i marketing. Konferencija je idealna prilika za sve komunikacijske djelatnike koji žele postati stručnjaci za Facebook. Detaljnije informacije potražite ovdje.

• Prema istraživanju Oriella PR Networka, novinari se sve više koriste društvenim medijima kao izvorom informacija, kako prenosi PR daily. Već četvrtu godinu za redom Oriella PR Network istražuje utjecaj digitalnih medija na novinarstvo. Iako je istraživanje ukazalo na značajan porast korištenja Twittera i Facebooka među novinarima, društveni mediji još uvijek nisu prvo mjesto na kojem novinari traže informacije. Najbitniji izvor informacija za novinare su PR agencije, a objave za medije su u velikom broju slučajeva početna točka za kreiranje vijesti. Istraživanje Oriella Digital Journalism provedeno je u ožujku i travnju ove godine, a sudjelovalo je 500 novinara iz 12 zemalja. Više o istraživanju potražite ovdje.

6.-13. svibnja 2011.

• 100.000 ekološki čistih platnenih torbi proizvedenih u Hrvatskoj, dm će darovati svojim kupcima tijekom trajanja inicijative „Tu čuvam prirodu“, a u povodu 15 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj. Ideja inicijative, koju je podržalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jest motivirati građane na promjenu svijesti, ali i ponašanja. Za vrijeme trajanja dm-ove kampanje „Tu čuvam prirodu“, svaka platnena torba koju dm daruje kupcu, zamijenit će najmanje 1000 plastičnih vrećica odbačenih u okoliš. Svi koji tijekom svibnja u dm donesu najmanje 15 plastičnih vrećica, a koje će dm ekološki zbrinuti, uz platnenu torbu dobit će i popust od 25 posto na kupnju 15 odabranih proizvoda. Također, prilikom svake kupnje dm će podsjetit svoje kupce na važnost ekološki prihvatljivog ponašanja, pa će tako kupci koji ne zatraže plastičnu vrećicu prilikom kupnje na blagajni dm-a, dobiti 15 dodatnih bodova na dm Active Beauty kartici. Za kupce koji tijekom svibnja zaborave ponijeti svoju platnenu vrećicu, dm je osigurao i reciklirane vrećice, koje su se, prema svjetskoj praksi, pokazale kao najbolja alternativa platnenim torbama.
• Bankamagazine donosi pregled Nacionalnog indeksa sreće koji je u ožujku je bio malo manji negoli u prethodnom mjesecu (-0,5 bodova), a u odnosu na godinu dana ranije manji je za 1,9 bodova. Provedeno je i dodatno istraživanje o tome kako hrvatski mediji utječu na raspoloženje građana. Zanimljiv je podatak kako upravo građani koji priznaju da mediji utječu na njihovo raspoloženje imaju niži indeks sreće od onih na koje oni ne utječu. Većina građana informira se putem televizije, a zatim preko interneta, ali neočekivano je da građane više zanima gospodarstvo (31,4 posto) od politike (23,7 posto) te da su prvi malo sretniji od drugih.
• Web portali Netokracija i Moj Posao proveli su istraživanje kojemu je za cilj bilo ustvrditi kako korištenje društvenih mreža utječe na mogućnost zapošljavanja. Istraživanje je provedeno među posloprimcima, ali i poslodavcima u Hrvatskoj. Većina ispitanika smatra kako poslodavci pregledavaju profile na društvenim mrežama, a od ispitanih poslodavaca to priznaje polovica. Više informacija o istraživanju potražite ovdje.

Gost autor: Ivana Sučević

Vrlo je rijetko da danas neka tvrtka nema web stranicu. Barem ako pričamo o onoj koja drži do sebe. Ista je stvar s socijalnim mrežama. Morate biti prisutni. Jer ako vas nema, to je kao i da ne postojite. Ili još gore, kao da nešto skrivate.

Nema problema, mislilo se ranije. Dignut ćemo Facebook grupu, okupit ćemo svoje prijatelje i to je to. No, tko god je to pokušao vrlo je brzo naišao na temeljni problem svih medija – kako ljudima dati sadržaj koji će ih zainteresirati i zadržati njihovu pažnju? I usput, po mogućnosti, komunicirati temeljne vrijednosti brenda. Osobni virtualni prijatelji, čak i ako je njihova brojka reprezentativna, neće biti od prevelike pomoći. Strategija nagovaranja naprosto nema učinka. Interes treba biti stvaran i iskren, baš kao i ophođenje s ljudima.

Što to znači? Kada pogledamo kako su se stvari mijenjale na medijskoj sceni, imali bismo mjesecima o čemu pričati. Pogotovo ako promišljanje proširimo na nišu komunikacije. Internet je oslobodio čovjeka i sada svatko od nas ima mogućnost kreiranja sadržaja. S jedne strane toliko ljupko, s druge toliko prijeteće. Usmena predaja nikada nije bila jača. U drugačijoj klimi i daljem dosegu, doduše. Nekako se sukladno s tim morala pojaviti potreba za transparentnim kompanijama. I ne samo to, nego i za kompanijama koje imaju ljudsko naličje. Sada potencijalni kupci ili klijenti imaju vrlo široko polje da izraze ono što žele. I ono što ne žele. Štoviše, i da to podijele s ostatkom svijeta.

A to je već računica s kojom se nije za igrati. Među opasnostima koja leži na internetu kada se krene lansirati kampanja je činjenica da korisnici biraju što žele konzumirati. I dok su u tradicionalnim medijima pomalo hendikepirani u izbjegavanju reklame, ovdje to vrlo lako sprovedu u djelo. Ono što dobro prolazi na internetu obično je zabavno, smiješno, interaktivno, neobično, ukratko – viralno. I nema veze s klasičnim oglašavanjem.

No, da se vratim na transparentnost. Što kada se dogodi nešto loše, treba li to komunicirati? Što kada klijenti ostavljaju svoje komentare na uvid čitavom svijetu? Pa i one negativne. Treba li to sve dati na uvid? Na prvo se pitanje najbolje odgovori kriznim planom – kojeg svaka firma koja iole drži do sebe mora uvijek imati spremnog u ladici. Ali koji, da se naslutiti, isto ne negira elemente istine. Na drugo pitanje odgovor je – svakako da. Zadnje što bi itko želio svome brendu jest vezat ga uz zataškavanje informacija. I, ako pričamo o današnjim pravilima poslovnog ponašanja, hladne korporativne poruke.
Iako bi laik na prvi pogled pomislio, što ima tako teško u održavanju, primjerice, Facebook grupe, profesionalac (community manager) bi se itekako pobunio iznoseći vlastita iskustva. Ali čak niti najveći profesionalac ne može natjerati ljude da ne pišu, između ostalog, komentare koji nisu pozitivni. Vjerujem kako ne treba posebno naglasiti da će brisanje takvih komentara polučiti grozan efekt dalekih odjeka, to se nekako i podrazumijeva. Ali reći kako zapravo ti komentari mogu učiti i nešto pozitivno za brend, e to je, ako ništa, onda diskutabilno.
Evo samo nekoliko argumenata. Osim što se u očima javnosti dobiva više kredibiliteta jer, kao što je opće poznato nitko nije savršen, iz negativnih komentara može se i puno naučiti. Upravo ti komentari mogu biti nepresušan izvor vrijednih sugestija kako, recimo, unaprijediti neki proces. Treba ih samo znati sistematski evidentirati. Jasno, imate li samo negativne komentare, onda nešto ne valja s poslovanjem, pa će biti potrebni i nešto dublji zahvati u srž poslovanja i esenciju brenda.
Uostalom, kako je komunikacija prešla na jedan personalniji nivo, da se zaključiti da tvrtke trebaju razgovarati kao ljudi, a ne kao birokratični aparat. Kredibilitet je svakako druga stvar. Ljude koje doživljavamo kao hvalisavce, ne bismo okarakterizirali iskrenima. Ista je stvar s kompanijama. Treba govoriti ono što zaista stoji. I to će sigurno biti prepoznato i nagrađeno.

Ono što će spremnost na “otvoreno” komuniciranje donijeti je svakako jedno ljudsko i toplije naličje, a upravo će način komunikacije na socijalnim mrežama biti jedan od stupova online života brenda. Evidentno je da stare škole brendiranja moraju uzeti u obzir nastale promjene. Nije lagan zadatak ali, isto tako, nikada nije bio zabavniji.

Ide i dalje od toga. Nije neophodna samo vanjska transparentna komunikacijska strategija. Pomak se mora napraviti i unutar tvrtke. Inače ćemo pričati samo o kozmetičkom zahvatu. I iako je izvjesno da će se ponegdje neki vođe “preznojavati” misleći na sve ono što se ne smije znati, a iscurit će van, koncentraciju je bolje baciti na moguće benefite. Jedan od njih je jači angažman zaposlenika.
Informiranje zaposlenika o procesima rada, može biti veliki driver za njihov radni elan, tvrde HR odjeli. Čak i više nego bonusi, ljude pokreće činjenica da ono što rade pridonosi kolektivu. Ljudi vole vidjeti plodove svoga rada. Ovo se posebno odnosi na veće tvrtke gdje se čovjek lako utopi u ogromnoj mašineriji, pa rezultat svog angažmana rijetko vidi. Stoga, transparentnost tvrtke u svim njezinim djelovanjima više nije opcija. To je sada filozofija koju valja prihvatiti i što prije implementirati.

Gost autor: Ivana Sučević

Na domaćem je terenu usvojena lekcija iz socijalnih mreža. I dok se rado vode debate oko toga je li bolje biti prisutan na Facebooku gdje su svi ili na Twitteru kojeg preferira profesionalna elita pitanje ROI-a te angažmana članova neke FB grupe ili sljedbenika na Twitteru ostaje visjeti u zraku. Stvar je u tome da korisnici ne vole reklame, a ako im se već takvo što i servirano najbolji način jest čitav sadržaj upakirati u zabavu, humor ili interakciju. U tom smislu viralna promocija je pametni alat koji se do sad izdvojio kao nešto što zaista funkcionira. Nedavno istraživanje agencije za marketing socijalnih mreža The 7th Chamber pokazalo je da dvije petine Britanaca vjeruje kako viralne kampanje mogu povećati prodaju. Naravno da takvo oglašavanje, iako mu je vrlo blisko, nije isključivo vezano za online svijet ali baš se tu nudi efikasna  platforma za najbolji učinak i kreativni zamah. Na neki način viralni marketing je povratak korijenima, onome što je marketing nekada bio - a to je usmena predaja.

Vjerujem da u svakoj glavi „decision makera“ postoji jaka želja da s napravi nešto s malo novaca, što će odjeknuti jako i još k tome akvizirati same potrošače u promotore brenda. Da, to je svakako moguće no činjenica da vrlo mali postotak viralnih kampanja uspije govori nam da o finesama treba promisliti više od jednog puta. Na svjetskim i domaćim blogovima nude se različiti recepti kako to postići. Za „view“  više neki će čak plaćati etabliranim bloggerima ili će u ime više ljudi voditi rasprave sami sa sobom. Taj mukotrpan posao svakako je bitan i zahtjeva predani i dosljedni angažman, no da bi se polučio stopostotni uspjeh pozornost valja usmjeriti i na sadržaj. Kada je to rečeno, nekakav rezime savjeta koji se na blogovima nude otprilike bi izgledao ovako:

• Naslov videa mora biti osmišljen tako da potakne ljude da pogledaju video. Njemu se mora obratiti posebna pozornost jer to je prvi susret s korisnikom.
• Viralni video bi trebao biti kratak. U idealnom slučaju neka traje petnaest do trideset sekundi. Ljudi na internetu su nestrpljivi, njihovu pažnju treba zadobiti već u prvih deset do petnaest sekundi, inače gube interes i idu dalje.
• U nekim slučajevima dobro je da je viralni video jednostavan kako bi ga korisnici mogli dalje remiksirati te na taj način odražavati na životu.
• Format reklame nije pogodan za viralno oglašavanje. Ako se ipak radi o reklami ona mora biti izuzetna.
• Sadržaj koji ljude potiče da dalje istražuju uvijek dobro prolazi.
• Humor je recept koji daje najviše garancije da će se neki video širiti dalje.
• Ostali elementi dobrog viralno videa su: originalnost, zanimljivi i simpatični likovi, šokirajući sadržaj, interaktivnost, besplatni proizvodi…

IKEA je primjer brenda koji vrlo dobro zna kako iskoristiti sve mogućnosti viralne promocije. Za maksimalan učinak koriste se svi raspoloživi alati: akviziranje korisnika društvenih mreža, humor, jednostavnost, a kada rade reklamu ona je izuzetna po mnogočemu. O čemu se točno radi možete pogledati ovdje.

Različiti ciljevi iziskuju različito pozicioniranje i planiranje viralnih kampanja. No ono na što su one većinom usmjerene jest generiranje ogromnog broja posjetitelja. U konačnici te kampanje mogu imati i jak odjek u medijima. Koliko puta se dogodilo da razni portali, novine, pa i televizija prenose neki internetski trend? U tom smislu PR vrijednost viralnog je velika. No i u samom procesu stvaranja, s obzirom da su granice komunikacijskih aktivnosti sve bljeđe, može se reći da to radi PR. Ako tome dodamo neke navode renomiranih bloggera kako je budućnost odnosa s javnošću u odnosima s ljudima, viralna promocija svakako može itekako biti legitiman i efektan dio PR komunikacije.

14. – 21. siječnja 2011.

• Predstavnici dm-a i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uz podršku partnera Doma TV, predstavili su društveno odgovornu inicijativu “Tu ljubav znači više” kojom su najavili završnu fazu prikupljanja sredstava za kupnju prvog tandemskog spektrometra masa u Hrvatskoj. Nabavom uređaja koji iz samo nekoliko kapi krvi novorođenčadi otkriva više od 20 različitih prirođenih i nasljednih metaboličkih bolesti, dm će osigurati temeljni preduvjet za provođenje proširenog novorođenačkog probira u Hrvatskoj. S ciljem zadovoljenja temeljnog preduvjeta, nabavke dijagnostičkog uređaja bez kojega je nemoguće provoditi prošireni novorođenački probir u Hrvatskoj, dm je tijekom 2009. i 2010. godine, u okviru svog višegodišnjeg babybonus programa, za svaku učlanjenu bebu odvajao po 20 kuna za prvi tandemski spektrometar masa u Hrvatskoj. Inicijativom “Tu ljubav znači više“ dm ulazi u posljednju fazu prikupljanja sredstava: tijekom siječnja 2011., za kupnju babylove ili Pampers pelena u dm-u, donira se po 10 kuna za nabavku ovog dijagnostičkog uređaja vrijednog više od 1,8 milijuna kuna.
• Po uzoru na holivudske zvijezde Georgea Clooneyja i Johna Malkovicha koji reklamiraju Nestléov premium brand Nespresso, njihovi domaći kolege Lucija Šerbedžija i Leon Lučev snimili su proteklog vikenda spotove za Nescafe Classic, koji će ovu najpoznatiju svjetsku instant kavu promovirati u cijeloj regiji. Više o snimanju samoga spota pročitajte ovdje.
• Američki oglašivači potrošit će 3,08 milijardi dolara za oglašavanje na društvenim mrežama u 2011. godini, što je 55 posto više nego lani, pokazuju prognoze analitičke tvrtke eMarketer . U 2012. se pak očekuje da će oglašavanje na društvenim mrežama u SAD-u porasti daljnjih 27,7 posto i doseći vrijednost od gotovo 4 milijarde dolara, kako prenosi poslovni.hr . U ovoj će godini društvene mreže obuhvaćati 10,8 posto ukupne potrošnje na internetsko oglašavanje u SAD-u, a na globalnoj se razini pak procjenjuje da će potrošnja na oglašavanje na društvenim mrežama u 2011. skočiti čak 71,6 posto na 5,97 milijardi dolara, s udjelom u ukupnom tržištu online oglašavanja od 8,7 posto.

Autor: Helena Štedul

StumleUpon je trenutačno najpopularniji društveni site sa skoro četiri milijuna registriranih korisnika, od kojih je 3404 iz Hrvatske . Vjerojatno postoji i veći broj korisnika iz Hrvatske, međutim pri loginu neki (poput mene) nisu ispunili podatke od kuda dolaze. Ono što je također zanimljivo je da su hrvatske stranice slabo prisutne na StumbleUpon servisu, moguće zbog relativno malog broja hrvatskih korisnika, međutim za budućnost svakako predstavlja dobru platformu za promociju s obzirom na veliki broj stranih posjetitelja i aktivnih korisnika.

StumbleUpon je osnovan u studenom 2001. g, točno prije 9 godina. U srpnju 2006.g StumbleUpon imao je 1 000 000 korisnika, a u prosincu 2009. broj korisnika skočio je na 8 772 000. Danas je StumbleUpon najposjećeniji društveni servis nakon Google-a, te među prva dva društveno-medijska site-a u Americi.

Što je StumbleUpon i kako funkcionira?

StumbleUpon Vam pomaže da otkrijete i dijelite interesantne i edukativne web sadržaje sa svojim prijateljima. On prikazuje kvalitetne stranice u skladu sa Vašim željama i potrebama. Stranice su preporučene od strane Vaših prijatelja ili drugih on line surfera sa interesima sličnim Vašima.
Kako bi kreirali vlastiti account, za početak instalirate StumbleUpon Toolbar . Registrirate se kao novi korisnik i kreirate account sa imenom i password-om , te od ponuđenih kategorija odaberete Vaše područje interesa.

Kada ste se registrirali možete krenuti sa Stumble-njem.

Stranice se mogu ocjenjivati. Ocjenama se formira mišljenje o web stranicama i to Vam pomaže da dođete do odličnih sadržaja koje ne bi pronašli pomoću pretraživača.
To se radi tako da se stisne LIKE ikona (kao na Facebooku) i na taj način sadržaj automatski dijelite sa svojim istomišljenicima. Sve što “like-ate” spremiti će se automatski u favorites i time Vam ostavlja mogućnost povratka na vaše omiljene članke, slike i videozapise, koje možete ponovo u miru pročitati ili ih podijeliti s Vašim prijateljima.

Istraživanje tvrtke Statcounter navodi kako je među društvenim mrežama Facebook i dalje primarni izvor prometa sa 48 posto, a odmah iza njega je StumbleUpon sa 25 posto.

12. – 19. studenog 2010.

• zagrebačko kazalište „Kerempuh“ i dm u cilju vraćanja optimizma u hrvatsko društvo, te afirmacije zajedništva i empatije - vrijednosti koje se sve više gube u našem društvu, zajedno su osmislili i pokrenuli društvenu inicijativu „Tu sam da te zagrlim“, akciju jedinstvene vrijednosti koja će svoj vrhunac doživjeti ove subote, 20. studenog na zagrebačkom Zrinjevcu s početkom u 11 sati. Kroz dvosatni program ‘Zagrljaj 2010.’ posjetitelji će kroz istinski kazališni doživljaj pun zabave, pjesme, plesa, glume, smijeha i iznenađenja imati priliku širiti pozitivne vibracije, dobiti “besplatne zagrljaje”, ali i pojaviti se na milenijskoj fotografiji najvećeg hrvatskog zagrljaja Šime Strikomana. Najvećem grupnom zagrljaju u Hrvatskoj pridružit će se Ana Maras, Hrvoje Kečkeš, Mario i Boris Mirković, Anita Matić Delić, Borko Perić, Tarik Filipović, Rene Bitorajac, glumci Satiričkog kazališta Kerempuh, Luka Nižetić, Antonija Šola, Kazališni band Chishche Lishche, Zagrebački plesni ansambl, plesni centar Zagreb i mnogi drugi.
• Center for Marketing Research at the University of Massachusetts Dartmouth objavio je studiju u kojoj se istražili kako se i u kojoj mjeri najveće svjetske kompanije, prema listi Fortune 500, služe društvenim mrežama i blogovima. Studija koju možete preuzeti ovdje, pokazala je kako 60 posto kompanija s popisa Fortune 500 ima korporativni Twitter profil, dok je njih 56 posto prisutno na Facebooku.
• Facebook je u ponedjeljak na summitu Web 2.0 predstavio novi, moderniji messaging sustav:

Iako je Mark Zuckerberg, glavni izvršni direktor ove najpopularnije društvene mreže, naglasio kako se ne radi o e-mail usluzi, bloger prweek-a Jason Shuffler objavio je zanimljivi članak u kojem postavlja pitanje da li je ovo početak kraja e-maila.